Datum: 4.4.2014.

 

Točku po točku iz navoda oporbenjaka iz Liburnijske stranke, koje su prije nekoliko dana prenijeli mediji u svojim izvještajima oko koncesioniranja plaže Lido, gradonačelnik Ivo Dujmić demantirao je na jučerašnjoj konferenciji za medije, na kojoj je javnosti dao iscrpan uvid u tematiku tko to već dvadeset godina opstruira opatijski razvoj na pomorskom dobru.

Osim što je jasno argumentirao (potkrijepivši i preslikom  iz Idejnog projekta uređenja Lida ) da je svoju suglasnost gradonačelnik izdao isključivo na projekt koji na mjestu izgorjele zgrade na Lidu predviđa repliku drvenog objekta, Dujmić je demantirao i druge dezinformacije što su plasirane javnosti.  

Naime, upravo oni koji su tvrdili da je gradska uprava netransparentna, jer navodno ne dozvoljava uvid u Idejni projekt Lida - sami su imali uvid u njega!

 

Uvid u Idejni projekt

Potvrdio je to i pročelnik UO za prostorno uređenje Zdenko Tupanjac. On je novinarima pokazao i prepisku oko dogovora za termin sastanka i uvida, potvrdivši da je predsjednik Liburnijske stranke, čiji članovi tvrde da nisu imali uvid,  sutradan i došao u gradsku upravu, pregledao Idejni projekt, u kojem nema nikakve betonsko-staklene zgrade, da bi na press konferenciji javnosti kasnije bilo predočeno sasvim oprečno.

No, prepustimo samoj javnosti, koja je vrlo zrela u ovom dijelu demokracije,  da na temelju svih informacija donese svoj zaključak o politički odgovornom ponašanju. Svoj stav već su građani demonstrirali na lokalnim izborima, i to dva puta za redom.

 

Plaže u pojasu pomorskog dobra

Plaže se nalaze na pomorskom dobru koje je, recimo i to, do nedavno u pravnom smislu, u kontekstu pretvorbe i privatizacije - bilo jedno od maltretiranih područja.

Zašto?

Zato jer su tvrtke koje su upravljale plažama mogle, a neke su to i napravile, poput opatijske tvrtke Rivijera – upisati pomorsko dobro u svoj temeljni kapital.

Pojednostavljeno, prisvojile su ga kao svoje vlasništvo. Valja reći i da zakon kaže da je pomorsko dobro područje općeg dobra od interesa RH. Dakle, državno.  

Cijela procedura da se nekoga izvlasti s pomorskog dobra, trajala je godinama, a traje još uvijek.

I dok se u Opatiji ta situacija skoro do kraja riješila, o čemu je gradonačelnik redovno izvještavao i građane i javnost, jer je mjesecima kontaktirao nadležne, uključivši i one u DORH – u, inzistirajući da se pomorsko dobro upiše u zemljišne knjige, valja podsjetiti još jednom na važnost ovog koraka.

Granica pomorskog dobra na plaži Ičići određena je 1998., a u pojasu od Luke Opatija do Slatine, granica pomorskog dobra određena je tek 2002. Zgodan je podatak da je tek 2012. to pomorsko dobro upisano u zemljišne knjige! Dakle, deset je godina prošlo da bi se napravio nužan, prvi korak koji nastoji legalno srediti stanje, da bi se kvalitetno moglo upravljati plažama.

 

Vrući kesten

Nitko se tog, očito, vrućeg kestena nije želio uhvatiti sve do 2012. kada je na čelu Opatije bio Ivo Dujmić. Inzistirao je da se pomorsko dobro riješi, da se upiše u zemljišne knjige, da se problematika upravljanja plažama sustavno razjasni, kako bi to bio jamac ozbiljnog gospodarenja i u buduće.

Naime, upis pomorskog dobra u zemljišne knjige osnovni je preduvjet da se može pokrenuti procedura davanja u dugoročnu koncesiju zainteresiranima za upravljanje plažama putem natječaja.

Bez dugoročne koncesije koja koncesionaru omogućuje  dulji rok  eksploatiranja plaža, ali i zahtjeva investicijska ulaganja u njih, u plaže se ozbiljnije ne može ulagati, što se i nije ulagalo, a zorno se to  vidi iz primjera opatijskih kupališta. Osim jednog - plaže u Ičićima.

Ovom plažom upravlja gradske tvrtka  „Parkovi“ i danas je jedna od reprezentativnih, koja više od deset godina nosi Plavu zastavu. U održavanje plaže Ičići neprekidno se ulaže i primjer je kakve bi ostale plaže u Opatiji trebale biti.

Ali, nisu.

Naime, Grad donosi godišnji Plan korištenja pomorskog dobra koje nije pod koncesijom i predaje ga Županiji na potvrdu. Nakon što PGŽ potvrdi dati Plan, tada Grad može izdati u pravilu jednogodišnja koncesijska odobrenja za tekući godinu. Iz višegodišnjeg iskustva i prakse vidljivo je da nitko tko ima ovakva odobrenja ne želi pokretati skuplja ulaganja u plažu na kojoj radi.

 

Dugoročno koncesioniranje uvjet za sređivanje kupališta

Da bi se nešto promijenilo – potrebno je davati plaže u dugoročne koncesije, koje će samim time što jamče dulji vremenski rok, tako od koncesionara tražiti da ulaže u održavanje plaža.

A to je ono što Opatija sada radi.

Procedure su višestruke i složene, traže vrijeme, postoji mnogo otpora i pritisaka koje koče ovakav, a opet jedini legalan put da se u opatijskom pojasu dobije standard plaža kakav ova destinacija zaslužuje.

Gradonačelnik Ivo Dujmić jučer je i na press konferenciji jasno poručio putem medija: „Neću popustiti pritiscima. Opatija će dobiti primjerene plaže kakve i zaslužuje jedna ovakva destinacija.“

 

 Bespovratnih milijun kuna za opatijske projekte znače i podršku

Da je tome tako, govori i podrška koja je opatijskim projektima i nastojanjima stigla iz Ministarstva turizma RH koje je preko Fonda za razvoj odobrilo dodjelu milijun kuna bespovratnih sredstava Opatiji upravo za izradu projektne dokumentacije za uređenje kupališta Slatina i natkrivanje Ljetne, te pripremu ostalih projekata koji su usmjereni revitalizaciji Opatije kao suvremene turističke destinacije, a koje Grad namjerava kandidirati prema EU fondovima.